KONFERENCIJA ZA NOVINARE

predsjednica ESB‑a Christine Lagarde
potpredsjednik ESB‑a Luis de Guindos

Frankfurt na Majni, 14. travnja 2022.

Dobar dan, potpredsjednik i ja želimo vam dobrodošlicu na svojoj konferenciji za novinare.

Invazija Rusije na Ukrajinu izaziva golema stradanja. Pogodila je i gospodarstvo u Europi i šire. Sukob i povezana neizvjesnost vrlo nepovoljno djeluju na povjerenje poduzeća i potrošača. Poremećaji u trgovini uzrokuju nove manjkove repromaterijala. Brzi rast cijena energije i sirovina smanjuje potražnju i koči proizvodnju. Gospodarska kretanja bitno će ovisiti o tijeku sukoba, učinku aktualnih sankcija i mogućim dodatnim mjerama. Gospodarsku aktivnost istodobno i dalje potiče ponovno otvaranje gospodarstva poslije krize uzrokovane pandemijom. Inflacija je znatno porasla i ostat će visoka i u sljedećim mjesecima, uglavnom zbog naglog rasta troškova energije. Inflacijski pritisci pojačali su se u mnogim sektorima.

Na današnjem smo sastanku ocijenili da podatci dobiveni nakon našeg prethodnog sastanka potvrđuju naše očekivanje da neto kupnje u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira (engl. asset purchase programme, APP) treba obustaviti u trećem tromjesečju. U sljedećem će razdoblju naša monetarna politika ovisiti o novim podatcima i kontinuiranoj procjeni izgleda. S obzirom na trenutačnu veliku neizvjesnost, u provedbi monetarne politike zadržat ćemo otvorenost za različite opcije, postupnost i prilagodljivost. Upravno vijeće poduzet će sve što je potrebno kako bi se ispunile ESB‑ove zadaće održavanja stabilnosti cijena i doprinosa očuvanju financijske stabilnosti.

Podrobnije ću objasniti naše viđenje gospodarskih i inflacijskih kretanja te našu ocjenu financijskih i monetarnih uvjeta.

Gospodarska aktivnost

U posljednjem tromjesečju 2021. stopa gospodarskog rasta u europodručju iznosila je 0,3 %. Procjenjuje se da je u prvom tromjesečju 2022. rast ostao slab, uglavnom zbog ograničenja povezanih s pandemijom.

Nekoliko čimbenika upućuje na zaključak da će rast biti spor i u sljedećem razdoblju. Rat već nepovoljno djeluje na povjerenje poduzeća i potrošača, među ostalim zbog neizvjesnosti koju je izazvao. Zbog naglog rasta cijena energije i sirovina, kućanstvima rastu troškovi života a poduzećima troškovi proizvodnje. Zbog rata su nastala nova uska grla. Istodobno, novi skup pandemijskih mjera u Aziji pridonosi poteškoćama povezanima s opskrbnim lancima. U nekim je sektorima sve teže nabaviti repromaterijal, što dovodi do poremećaja u proizvodnji. Međutim, određeni čimbenici imaju povoljan utjecaj i pridonose oporavku, primjerice kompenzacijske fiskalne mjere i raspoloživa ušteđevina kućanstava nastala tijekom pandemije. Nadalje, ponovno otvaranje sektora koji su najviše pogođeni pandemijom i snažno tržište rada s više zaposlenih i dalje će pridonositi rastu dohodaka i potrošnje.

Potpora fiskalne i monetarne politike i dalje je ključna, posebno kad se uzme u obzir teška geopolitička situacija. Osim toga, uspješna provedba planiranih ulaganja i reformi u sklopu programa Next Generation EU ubrzat će energetsku i zelenu tranziciju, što bi trebalo pridonijeti dugoročnom rastu i otpornosti u europodručju.

Inflacija

Inflacija je porasla s 5,9 % u veljači na 7,5 % u ožujku. Cijene energije porasle su poslije izbijanja rata i sada su na razini koja je za 45 % viša od razine zabilježene prije godinu dana. One su i dalje glavni razlog visoke stope inflacije. Tržišni pokazatelji upućuju na zaključak da će cijene energije ostati visoke u kratkoročnom razdoblju i da će se poslije donekle smanjiti. Naglo su porasle i cijene hrane. Razlog su povišeni troškovi prijevoza i proizvodnje, prije svega viša cijena gnojiva, djelomično povezani s ratom u Ukrajini.

Rast cijena rasprostranjeniji je. Troškovi energije pridonose rastu cijena u mnogim sektorima. Pritisku na rast cijena pridonose i uska grla u opskrbnim lancima i normalizacija potražnje u uvjetima otvaranja gospodarstva. Proteklih su mjeseci mjere temeljne inflacije porasle na razine više od 2 %. Zbog uloge privremenih čimbenika povezanih s pandemijom i neizravnih učinaka viših cijena energije neizvjesno je koliko će visoka razina tih pokazatelja potrajati.

Uvjeti na tržištu rada nastavili su se poboljšavati: stopa nezaposlenosti u veljači se smanjila na povijesno nisku razinu od 6,8 %. Oglašena radna mjesta u mnogim sektorima i dalje upućuju na znatnu potražnju za radnom snagom, ali rast plaća još je uglavnom slab. S vremenom bi oporavak iskorištenosti kapaciteta u gospodarstvu trebao pridonijeti bržem rastu plaća. Različite mjere dugoročnijih inflacijskih očekivanja zasnovane na pokazateljima financijskih tržišta i anketama stručnjaka uglavnom iznose oko 2 %, ali prve naznake revizija tih mjera na razine više od ciljne zahtijevaju pomno praćenje.

Procjena rizika

Negativni rizici za budući gospodarski rast znatno su se povećali zbog rata u Ukrajini. Premda su se rizici povezani s pandemijom smanjili, rat bi mogao i snažnije utjecati na ekonomsko raspoloženje te ponovno povećati ograničenja na strani ponude. Dugotrajno visoki troškovi energije u spoju s gubitkom povjerenja mogli bi smanjiti potražnju te ograničiti potrošnju i ulaganja više nego što se očekivalo.

Povećali su se i pozitivni rizici za inflacijske izglede, posebno u kratkoročnom razdoblju. Rizici za srednjoročne inflacijske izglede uključuju rast inflacijskih očekivanja na razine više od ciljne razine inflacije, rast plaća veći od predviđenoga i dugotrajno pogoršanje uvjeta na strani ponude. No bude li potražnja u srednjoročnom razdoblju oslabjela, to će smanjiti pritisak na cijene.

Financijski i monetarni uvjeti

Financijska tržišta vrlo su volatilna od izbijanja rata i uvođenja financijskih sankcija. Tržišne kamatne stope porasle su zbog promijenjenih izgleda za monetarnu politiku, makroekonomsko okružje i kretanje inflacije. Troškovi financiranja banaka i dalje se povećavaju. Istodobno zasad nema ozbiljne napetosti na novčanim tržištima ni manjka likvidnosti u bankovnom sustavu europodručja.

Premda su i dalje na niskim razinama, kamatne stope banaka na kredite poduzećima i kućanstvima počele su rasti zbog rasta tržišnih kamatnih stopa. Kreditiranje kućanstava pokazalo se otpornim, posebno kada je riječ o stambenim kreditima. Stabiliziralo se kreditiranje poduzeća.

Prema najnovijoj anketi o kreditnoj aktivnosti banaka standardi odobravanja kredita poduzećima i stambenih kredita općenito su se pooštrili u prvom tromjesečju ove godine zbog veće zabrinutosti zajmodavaca povezane s rizicima kojima su njihovi klijenti izloženi u neizvjesnom okružju. Očekuje se daljnje pooštravanje standarda odobravanja kredita u sljedećim mjesecima jer će banke uzimati u obzir nepovoljan utjecaj na gospodarstvo koji proizlazi iz invazije Rusije na Ukrajinu i više cijene energije.

Zaključak

Ukratko, rat u Ukrajini teško je pogodio gospodarstvo europodručja i znatno povećao neizvjesnost. Koliki će biti utjecaj rata na gospodarstvo ovisi o tijeku sukoba, učinku aktualnih sankcija i o mogućim dodatnim mjerama. Inflacija je znatno porasla i ostat će visoka i u sljedećim mjesecima, uglavnom zbog naglog rasta troškova energije. Vrlo pomno pratimo postojeću neizvjesnost i nove podatke u svjetlu njihovih mogućih posljedica za srednjoročne inflacijske izglede. Naše će se politike i dalje prilagođavati na osnovi podataka i u skladu s kontinuiranom procjenom izgleda. Spremni smo, u okviru svojih ovlasti, prilagoditi sve svoje instrumente i u njih po potrebi ugraditi prilagodljivost kako bi se inflacija ustalila na ciljnoj razini od 2 % u srednjoročnom razdoblju.

Stojimo vam na raspolaganju za pitanja.

Točne formulacije koje je dogovorilo Upravno vijeće možete pronaći u tekstu na engleskom jeziku.