ESB izvijestio o napretku prema uvođenju eura

26. lipnja 2024.

• U izvješću, koje se objavljuje jednom u dvije godine, ocijenjen je napredak Bugarske, Češke, Mađarske, Poljske, Rumunjske i Švedske prema uvođenju eura.
• Inflacija viša od referentne vrijednosti smatra se ključnom gospodarskom preprekom u promatranim državama Srednje i Istočne Europe.
• Zakonodavstvo u pet od šest promatranih država nije potpuno usklađeno s pravnim zahtjevima za uvođenje eura.
• U 2024. očekuje se jačanje gospodarske aktivnosti, ali izgledi su neizvjesniji zbog geopolitičke neizvjesnosti.

U Izvješću o konvergenciji Europske središnje banke (ESB) iz 2024. zaključuje se da su države članice Europske unije (EU) izvan europodručja od 2022. ostvarile ograničen napredak u ekonomskoj konvergenciji u odnosu na europodručje. Razlog tomu uglavnom su teški gospodarski uvjeti.

U proteklim dvjema godinama promatrane države pogođene su posljedicama invazije Rusije na Ukrajinu, zbog koje je došlo do znatnog slabljenja gospodarske aktivnosti i snažnog porasta inflacije. Najpogođenije su bile države s povijesno većom ovisnošću o ruskoj energiji i snažnijim trgovinskim vezama s Rusijom. U svim promatranim državama očekuje se jačanje gospodarske aktivnosti, premda su gospodarski izgledi neizvjesniji zbog geopolitičkih napetosti i rizika.

Kad je riječ o kriteriju stabilnosti cijena, prosječna stopa inflacije bila je znatno viša od referentne vrijednosti od 3,3 % u pet promatranih država, točnije u Bugarskoj, Češkoj, Mađarskoj, Poljskoj i Rumunjskoj, te malo viša od referentne vrijednosti u Švedskoj (Grafikon 1.). Referentna vrijednost temelji se na prosječnim stopama inflacije zabilježenima u trima državama koje su ostvarile najbolje rezultate u posljednjih 12 mjeseci, uvećanima za 1,5 postotnih bodova. To su Danska (1,1 %), Belgija (1,9 %) i Nizozemska (2,5 %). Finska je isključena iz izračuna zbog netipičnih vrijednosti.

Grafikon 1.

Inflacija mjerena HIPC‑om

(prosječna godišnja promjena u postotcima)

Grafikon 2.

Suficit (+) ili deficit (–) proračuna opće države

(postotak BDP‑a)

U četirima državama koje su obuhvaćene izvješćem fiskalni deficit poboljšao se u 2023. u odnosu na 2021. zbog gospodarskog oporavka nakon pandemije i postupnog ukidanja mjera fiskalne potpore. Međutim, to je poboljšanje djelomično ograničio gospodarski učinak rata koji Rusija vodi protiv Ukrajine, i to među ostalim slabija gospodarska aktivnost i mjere fiskalne politike donesene zbog visokih cijena energije. Deficit u Češkoj, Mađarskoj, Poljskoj i Rumunjskoj u 2023. premašio je referentnu vrijednost od 3 % BDP‑a (Grafikon 2.). Omjer državnog duga i BDP‑a u 2023. bio je ispod referentne vrijednosti od 60 % u svim promatranim državama osim u Mađarskoj. Očekuje se da će u 2024. i 2025. proračunski saldo i dalje biti veći od referentne vrijednosti u Mađarskoj, Poljskoj i Rumunjskoj.

Na Rumunjsku se i dalje primjenjuje postupak u slučaju prekomjernog deficita, koji je pokrenut 2020. Europska komisija utvrdila je 19. lipnja 2024. da Rumunjska nije poduzela učinkovite mjere za okončanje stanja prekomjernog deficita. Osim toga, Komisija je nedavno zaključila da Mađarska i Poljska nisu ispunile kriterij državnog deficita u skladu s Paktom o stabilnosti i rastu te će za te države Vijeću Europske unije preporučiti otvaranje postupka u slučaju prekomjernog deficita.

Kad je riječ o tečajnom kriteriju, u europskom tečajnom mehanizmu (ERM II) sudjeluje samo bugarski lev. Bugarska se pridružila ERM‑u II uz zadržavanje svojeg postojećeg okvira valutnog odbora i preuzela je jednostranu obvezu u srpnju 2020. Sporazum o sudjelovanju u ERM‑u II zasnivao se na nizu obveza na području politika koje su preuzele bugarske vlasti. Bugarska trenutačno radi na ispunjavanju tih obveza, među ostalim jačanjem svojeg okvira za sprječavanje pranja novca.

Kad se razmatra konvergencija dugoročnih kamatnih stopa, u trima od šest promatranih država (Poljska, Rumunjska i Mađarska) dugoročne kamatne stope bile su više od referentne vrijednosti od 4,8 %.

Snaga javnih i gospodarskih institucija važan je činitelj održivosti konvergencije u budućnosti. Pokazatelji koje objavljuju međunarodne organizacije upućuju na zaključak da je kvaliteta institucija i upravljanja u promatranim državama, osim u Švedskoj, i dalje slabija nego u drugim državama članicama EU‑a.

Kad je riječ o usklađenosti nacionalnog zakonodavstva s Ugovorima i Statutom ESSB‑a i ESB‑a, pet od šest promatranih država nije potpuno usklađeno sa zahtjevima za uvođenje eura. U izvješću se zaključuje da je bugarsko zakonodavstvo usklađeno s Ugovorom i Statutom, pod uvjetima i u skladu s tumačenjima utvrđenima u odgovarajućoj ocjeni države.

Predstavnici medija mogu se s upitima obratiti Eszter Miltényi-Torstensson, tel. +49 171 769 5305.

Napomene

• Izvješće o konvergenciji Europske komisije
• U Izvješću o konvergenciji ESB‑a razmatra se, jednom u dvije godine ili na zahtjev određene države, ekonomska i pravna konvergencija država članica EU‑a izvan europodručja na koje se primjenjuje odstupanje. U njemu se ocjenjuje stupanj održive ekonomske konvergencije u odnosu na europodručje, je li nacionalno zakonodavstvo usklađeno s pravnim okvirom EU‑a te jesu li ispunjeni zakonski zahtjevi koje nacionalne središnje banke tih država trebaju ispuniti. Zbog klauzule o izuzimanju Danska nije obuhvaćena ocjenom ako to sama ne zatraži.
• Krajnji datum za statističke podatke uključene u Izvješće o konvergenciji bio je 19. lipnja 2024. Referentno razdoblje za ocjenu kriterija stabilnosti cijena i kriterija dugoročnih kamatnih stopa razdoblje je od lipnja 2023. do svibnja 2024. Referentno razdoblje za tečajeve jest razdoblje od 20. lipnja 2022. do 19. lipnja 2024. Povijesni podatci o fiskalnim pozicijama obuhvaćaju razdoblje do 2023. godine. Prognoze se zasnivaju na Ekonomskoj prognozi Europske komisije iz proljeća 2024., najnovijim programima konvergencije promatranih država i drugim informacijama važnima za razmatranje održivosti konvergencije u budućnosti.