ESB će do 2024. odlučiti o novom dizajnu euronovčanica

6. prosinca 2021.

• ESB očekuje da će do 2024. odabrati nova rješenja za dizajn euronovčanica.
• ESB će zatražiti mišljenje javnosti.
• Multidisciplinarna skupina savjetovat će Upravno vijeće u vezi s novim temama.

[Popis članova savjetodavne skupine zadužene za odabir tema posuvremenjen je 7. siječnja 2022. u 16.00 sati dodavanjem imena predstavnika Malte te 8. ožujka 2022. u 16.00 sati dodavanjem imena novog estonskog predstavnika, koji je zamijenio Vladimira Taigera.]

Europska središnja banka (ESB) namjerava redizajnirati euronovčanice u suradnji s europskim građanima. Očekuje se da će taj postupak biti dovršen 2024., kad će se donijeti konačna odluka.

Postupak redizajniranja započet će uspostavom fokus‑skupina, koje će u cijelom europodručju prikupljati mišljenja građana o mogućim temama za buduće euronovčanice. Potom će savjetodavna skupina zadužena za odabir tema, koju čini po jedan stručnjak iz svake države europodručja, dostaviti Upravnom vijeću ESB‑a uži izbor novih tema. ESB je već imenovao članove savjetodavne skupine na osnovi prijedloga nacionalnih središnjih banaka europodručja. Oni su stručnjaci za različita područja, na primjer povijest, prirodne i društvene znanosti, vizualnu umjetnost i tehnologiju. Sadašnji izgled euronovčanica zasnovan je na temi »razdoblja i stilovi« a motivi su prozori, vrata i mostovi.

»Euronovčanice će ostati dio naše svakodnevice. One su opipljiv i vidljiv simbol europskog zajedništva, osobito u kriznim vremenima, a potražnja za njima i dalje je snažna«, rekla je predsjednica ESB‑a Christine Lagarde. »Nakon 20 godina vrijeme je da preispitamo izgled novčanica kako bismo ih približili Europljanima u svim dobnim i društvenim skupinama.«

Kad primi prijedloge savjetodavne skupine, ESB će pozvati javnost da se izjasni o temama koje su ušle u uži izbor. Uslijedit će natječaj za dizajn novih novčanica, nakon čega će se ESB iznova savjetovati s javnošću. Konačnu odluku donijet će Upravno vijeće.

Pokretanje tog postupka u skladu je s opredijeljenošću Upravnog vijeća ESB‑a da Europljanima pruži inovativne, sigurne novčanice s kojima će osjećati povezanost. Rezultati najnovijeg Istraživanja o platnim navikama potrošača u europodručju (engl. Study on the payment attitudes of consumers in the euro area, SPACE) pokazuju da je gotovina u 2019. i dalje bila najpopularnije sredstvo plaćanja malih vrijednosti na fizičkom prodajnom mjestu. Usprkos rastu bezgotovinskih plaćanja tijekom pandemije, potražnja za gotovinom porasla je jer gotovina ima ključnu ulogu kao sredstvo pohrane vrijednosti. U sklopu svoje gotovinske strategije za 2030. Eurosustav poduzima konkretne korake kako bi gotovina još dugo bila dostupna i prihvaćena kao sredstvo plaćanja, među ostalim i poslije eventualnog uvođenja digitalnog eura.

»Želimo razviti euronovčanice koje će građani Europe prepoznati kao svoje i koje će s ponosom upotrebljavati«, rekao je član Izvršnog odbora ESB‑a Fabio Panetta. »Redizajniranje euronovčanica odvijat će se usporedno s istraživanjem digitalnog eura. Cilj je obaju projekata ostvarivanje zadaće pružanja sigurnog novca Europljanima.«

Kad postupak odabira dizajna bude završen, Upravno vijeće odobrit će proizvodnju novih novčanica i odlučiti o mogućim datumima izdavanja.

Članovi savjetodavne skupine zadužene za odabir tema:

Alice Twemlow (Nizozemska), profesorica povijesti, teorije i sociologije grafičkog dizajna i vizualne kulture, Universiteit van Amsterdam

Costas Varotsos (Grčka), umjetnik i profesor, Arhitektonski fakultet, Sveučilište Aristotel u Thessalonikiju

Demetrios Michaelides (Cipar), profesor emeritus klasične arheologije, Sveučilište u Cipru

Elvira Maria Correia Fortunato (Portugal), prorektorica, Universidade NOVA de Lisboa

Emanuel Buttigieg (Malta), viši predavač povijesti, Filozofski fakultet, Università ta' Malta

Fabio Beltram (Italija), profesor fizike tvari, Scuola Normale Superiore, Pisa

Fintan O’Toole (Irska), profesor irske književnosti, Princeton University, i kolumnist, The Irish Times

Ieva Zibārte (Latvija), voditeljica izložbi, umjetnički centar Zuzeum

Jana Arbeiter (Slovenija), docentica i istraživačica, Fakulteta za družbene vede, Univerza v Ljubljani

Lisa Borgenheimer (Njemačka), profesorica informacijskog dizajna, HfG Offenbach am Main

Maaria Wirkkala (Finska), umjetnica

Marija Marcelionytė-Paliukė (Litva), profesorica, Vilniaus dailės akademija

Nuria Oliver (Španjolska), ravnateljica i suosnivačica, Fundación ELLIS Alicante, i glavna podatkovna znanstvenica, DataPop Alliance

Patrick Sanavia (Luksemburg), ravnatelj, Service des sites et monuments nationaux, Luksemburg

Peter Aufreiter (Austrija), ravnatelj i znanstveni voditelj, Technisches Museum Wien

Silvia Miháliková (Slovačka), profesorica i istraživačica, Sociologický ústav SAV, Trnavská univerzita

Stéphane Distinguin (Francuska), osnivač i glavni izvršni direktor, Fabernovel

Stephan Vanfleteren (Belgija), fotograf

Toomas Kiho (Estonija), glavni urednik, časopis Akadeemia

Predstavnici medija mogu se obratiti Georgini Garriga Sánchez, tel. +49 69 1344 95368.