KONFERENCIJA ZA NOVINARE

Christine Lagarde, predsjednica ESB-a
Luis de Guindos, potpredsjednik ESB-a
Frankfurt na Majni, 10. rujna 2020.

Dame i gospodo, potpredsjedniku i meni iznimno je zadovoljstvo što vam možemo poželjeti dobrodošlicu na svojoj konferenciji za novinare. Izvijestit ćemo vas o ishodu današnjeg sastanka Upravnog vijeća, kojem je prisustvovao i izvršni potpredsjednik Komisije, g. Dombrovskis.

Podatci koji su postali dostupni poslije našeg prethodnog sastanka povezanog s monetarnom politikom održanog u srpnju upućuju na snažno ponovno jačanje aktivnosti koje je uglavnom u skladu s prijašnjim očekivanjima, premda je razina gospodarske aktivnosti i dalje znatno niža od razina koje su zabilježene prije pandemije koronavirusa (COVID-19). Aktivnost u sektoru prerađivačke industrije nastavila je jačati, ali u posljednje je vrijeme zabilježeno određeno usporavanje zamaha u uslužnom sektoru. Snaga oporavka i dalje je vrlo neizvjesna jer i dalje u velikoj mjeri ovisi o budućem tijeku pandemije i uspjehu politika za sprječavanje širenja pandemije. Zabilježen je znatan oporavak domaće potražnje u europodručju u odnosu na prethodne niske razine, premda povećana neizvjesnost povezana s gospodarskim izgledima i dalje nepovoljno utječe na osobnu potrošnju i poslovna ulaganja. Na ukupnu inflaciju nepovoljno utječu niske cijene energije i slabi cjenovni pritisci u okolnostima slabe potražnje i znatnih slabosti na tržištu rada.

S obzirom na to i dalje je potreban snažan poticaj monetarne politike radi potpore gospodarskom oporavku i zaštite stabilnosti cijena u srednjoročnom razdoblju. Stoga smo odlučili ponovno potvrditi prilagodljiv karakter svoje monetarne politike.

Zadržat ćemo ključne kamatne stope ESB-a nepromijenjenima. Očekujemo da će biti na sadašnjim ili nižim razinama dok ne vidimo snažno približavanje inflacijskih izgleda razini koja je dovoljno blizu, ali ispod 2 % u projekcijskom razdoblju i ne vidimo da je dinamika temeljne inflacije dosljedno u skladu s tim kretanjem.

I dalje ćemo provoditi kupnje u sklopu hitnog programa kupnje zbog pandemije (PEPP) u ukupnom iznosu od 1.350 mlrd. EUR. Tim se kupnjama pridonosi općenitom ublažavanju monetarne politike, a time i neutraliziranju učinka pandemije na smanjenje projicirane inflacije. Kupnje će se i dalje provoditi fleksibilno u pogledu vremena, kategorija imovine i jurisdikcija. To će nam omogućiti da učinkovito otklonimo rizike za nesmetanu transmisiju monetarne politike. Provodit ćemo neto kupnje vrijednosnih papira u sklopu PEPP-a dok Upravno vijeće ne zaključi da je kriza prouzročena koronavirusom prošla, a barem do kraja lipnja 2021. Reinvestirat ćemo glavnice dospjelih vrijednosnih papira kupljenih u sklopu PEPP-a barem do kraja 2022. U svakom slučaju, budućim postupnim zatvaranjem portfelja PEPP-a upravljat će se tako da se izbjegne njegov nepovoljan utjecaj na primjerenu monetarnu politiku.

Nastavit će se provoditi neto kupnje u sklopu našeg programa kupnje vrijednosnih papira mjesečnom dinamikom od 20 mlrd. EUR, a do kraja ove godine nastavit će se i privremene dodatne kupnje u ukupnom iznosu od 120 mlrd. EUR. I dalje očekujemo da će se mjesečne neto kupnje vrijednosnih papira u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira provoditi onoliko dugo koliko to bude potrebno za jačanje akomodativnog utjecaja naših ključnih kamatnih stopa i prestati nedugo prije nego što počnemo povećavati ključne kamatne stope ESB-a. Namjeravamo i dalje u cijelosti reinvestirati glavnice dospjelih vrijednosnih papira kupljenih u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira tijekom duljeg razdoblja nakon što počnemo povećavati ključne kamatne stope ESB-a, u svakom slučaju onoliko dugo koliko bude potrebno za održavanje povoljnih likvidnosnih uvjeta i visokog stupnja prilagodljivosti monetarne politike.

Osim toga, i dalje ćemo operacijama refinanciranja osiguravati visoku likvidnost. Ističemo da je u posljednjoj operaciji treće serije ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja (TLTRO III) upotrijebljeni iznos bio vrlo visok, čime se banke podupiru u kreditiranju poduzeća i kućanstava.

Mjerama monetarne politike koje smo poduzeli od početka ožujka pružamo ključnu potporu gospodarskom oporavku u europodručju i štitimo stabilnost cijena u srednjoročnom razdoblju. Njima se, prije svega, podupiru likvidnosni uvjeti i uvjeti financiranja u gospodarstvu, pridonosi održavanju priljeva kredita kućanstvima i poduzećima te održavanju povoljnih uvjeta financiranja za sve sektore i u svim jurisdikcijama. U trenutačnom okružju povećane neizvjesnosti Upravno vijeće će istodobno pomno razmatrati nove informacije, uključujući one o tečajnim kretanjima, s obzirom na moguće utjecaje na srednjoročne inflacijske izglede. I dalje je spremno po potrebi prilagoditi sve svoje instrumente kako bi osiguralo postojano kretanje inflacije prema ciljnim razinama, u skladu sa svojom opredijeljenošću za simetričnost u ciljanju inflacije.

Prijeđimo sada na podrobnije objašnjenje naše procjene, počinjući s ekonomskom analizom. Realni BDP europodručja smanjio se po tromjesečnoj stopi od 11,8 % u drugom tromjesečju 2020. Najnoviji podatci i rezultati anketa upućuju na daljnji gospodarski oporavak u europodručju i snažno ponovno jačanje rasta BDP-a u trećem tromjesečju. Osim naznaka znatnog ponovnog jačanja proizvodnje u industrijskom i uslužnom sektoru, postoje i naznake znatnog oporavka potrošnje. U posljednje vrijeme zabilježeno je usporavanje zamaha u uslužnom sektoru u usporedbi sa sektorom prerađivačke industrije, što je vidljivo i iz rezultata anketa za kolovoz. Povećanja stopa zaraze koronavirusom tijekom ljetnih mjeseci nepovoljno utječu na kratkoročne izglede. Daljnji trajniji oporavak uvelike ovisi o tijeku pandemije i uspjehu politika za sprječavanje njezina širenja. Premda će neizvjesnost povezana s tijekom pandemije vjerojatno umanjiti snagu oporavka na tržištu rada te na području potrošnje i ulaganja, povoljni uvjeti financiranja, ekspanzivna fiskalna politika i jačanje globalne aktivnosti i potražnje trebali bi podupirati gospodarstvo europodručja.

Riječ je o procjeni koju u glavnim crtama potvrđuju makroekonomske projekcije stručnjaka ESB-a za europodručje iz rujna 2020. Prema projekcijama godišnja stopa rasta realnog BDP-a trebala bi iznositi –8,0 % u 2020., 5,0 % u 2021. i 3,2 % u 2022. U odnosu na makroekonomske projekcije stručnjaka Eurosustava iz lipnja 2020. očekivani rast realnog BDP-a za 2020. revidiran je naviše, a za 2021. i 2022. uglavnom je nepromijenjen.

S obzirom na trenutačnu iznimnu neizvjesnost povezanu s budućim kretanjima, projekcije sadržavaju dva alternativna scenarija, koja ćemo objaviti na svojim mrežnim stranicama nakon ove konferencije za novinare. Očekuje se da će rizici za budući gospodarski rast europodručja i dalje uglavnom biti negativni. Ta procjena uvelike je posljedica još uvijek neizvjesnih ekonomskih i financijskih posljedica pandemije.

Prema brzoj procjeni Eurostata, godišnja stopa inflacije u europodručju mjerena HIPC-om smanjila se s 0,4 % u srpnju na –0,2 % u kolovozu 2020. Sudeći po trenutačnim cijenama nafte i cijenama naftnih ročnica te uzimajući u obzir privremeno smanjenje stope PDV-a u Njemačkoj, ukupna inflacija vjerojatno će sljedećih mjeseci zadržati negativan predznak prije nego što opet postane pozitivna početkom 2021. Osim toga, kratkoročni cjenovni pritisci ostat će slabi zbog slabe potražnje, slabijih pritisaka na plaće i aprecijacije tečaja eura unatoč pritiscima na rast cijena povezanima s ograničenjem na strani ponude. Oporavak potražnje, potpomognut prilagodljivom monetarnom i fiskalnom politikom, stvorit će pritisak na rast inflacije u srednjoročnom razdoblju. Premda su tržišni pokazatelji dugoročnijih inflacijskih očekivanja ponovno na razinama iz razdoblja koje je prethodilo pandemiji, još su vrlo slabi, a mjere koje se zasnivaju na anketama i dalje su na niskim razinama.

Tu procjenu u glavnim crtama potvrđuju makroekonomske projekcije stručnjaka ESB-a za europodručje iz rujna 2020., u kojima se predviđa da će godišnja inflacija u 2020. iznositi 0,3 %, u 2021. godini 1,0 %, a u 2022. godini 1,3 %. U odnosu na makroekonomske projekcije stručnjaka Eurosustava iz lipnja 2020. izgledi za inflaciju nepromijenjeni su za 2020., za 2021. su revidirani naviše i za 2022. su nepromijenjeni. Nepromijenjena projekcija inflacije za 2022. prikriva reviziju naviše inflacije bez energije i hrane, djelomično prouzročenu pozitivnim utjecajem mjera monetarne i fiskalne politike, koja je u velikoj mjeri neutralizirana revidiranim kretanjem cijena energije.

U vezi s monetarnom analizom, nastavio se rast najšireg monetarnog agregata (M3) te je u srpnju 2020. dosegnuo 10,2 % nakon što je u lipnju iznosio 9,2 %. Njegov snažan rast posljedica je odobravanja domaćih bankovnih kredita i kontinuiranih kupnji vrijednosnih papira od strane Eurosustava te predostrožnosti koja pogoduje povećanoj sklonosti prema likvidnosti u sektoru imatelja novca. U takvom okružju najuži monetarni agregat (M1), koji obuhvaća najlikvidnije oblike novca, i dalje najviše pridonosi rastu najšireg monetarnog agregata.

Kretanja kredita privatnom sektoru i dalje ovise o utjecaju pandemije koronavirusa na gospodarsku aktivnost. Nakon snažnih povećanja u prvim mjesecima pandemije godišnja stopa rasta kredita nefinancijskim društvima u srpnju je bila uglavnom stabilna i iznosila je 7,0 % u odnosu na 7,1 % u lipnju. Visoke stope rasta kredita poduzećima i dalje su posljedica povećane potrebe poduzeća za likvidnošću radi financiranja tekućih izdataka i obrtnoga kapitala te stvaranja dodatnih zaštitnih slojeva likvidnosti iako su se njihovi prihodi donekle oporavili zahvaljujući ponovnom jačanju gospodarske aktivnosti. I godišnja stopa rasta kredita kućanstvima u srpnju je bila stabilna i iznosila je 3,0 %, što je nepromijenjena razina od travnja 2020. Rastu kredita privatnom sektoru i dalje pogoduju aktivne kamatne stope banaka, koje su na dosad najnižoj razini.

Općenito gledano, naše mjere monetarne politike, zajedno s mjerama koje su donijele nacionalne vlade i europske institucije, i dalje će olakšavati pristup financiranju, među ostalim, za one koji su najviše pogođeni posljedicama pandemije.

Ukratko, unakrsna provjera rezultata ekonomske analize i signala iz monetarne analize potvrdila je da je visok stupanj prilagodljivosti monetarne politike potreban za snažnu prilagodbu stopa inflacije prema razinama ispod, ali blizu 2 % u srednjoročnom razdoblju.

U vezi s fiskalnim politikama, i dalje je ključna ambiciozna i usklađena fiskalna politika s obzirom na snažnu kontrakciju gospodarske aktivnosti u europodručju. Fiskalne mjere koje su poduzete kao odgovor na pandemiju trebale bi biti u što većoj mjeri ciljane i privremene. U vezi s tim, tri sigurnosne mreže – za radnike, poduzeća i vlade – koje je odobrilo Europsko vijeće u ukupnom iznosu od 540 mlrd. EUR važna su financijska pomoć. Upravno vijeće odlučno pozdravlja stvaranje instrumenta »Next Generation EU« vrijednog 750 mlrd. EUR, kojim bi se moglo znatno pomoći regijama i sektorima koji su najteže pogođeni pandemijom, osnažiti jedinstveno tržište i omogućiti trajan, uspješan oporavak.

Da bi taj instrument u cijelosti ostvario svoj potencijal, treba biti čvrsto utemeljen na pouzdanim strukturnim politikama koje će se stvarati i provoditi na nacionalnoj razini. Dobro oblikovane strukturne politike mogle bi pridonijeti bržem, snažnijem i ujednačenijem oporavku od krize te time poduprijeti učinkovitost monetarne politike u europodručju. Ciljane strukturne politike osobito su važne za oživljavanje naših gospodarstava, pri čemu se treba usredotočiti na povećanje ulaganja u prioritetna područja kao što su područja zelene i digitalne tranzicije.

Stojimo vam na raspolaganju za pitanja.

Točne formulacije koje je usuglasilo Upravno vijeće možete pronaći u tekstu na engleskom jeziku.