Uvodna izjava na konferenciji za novinare

Mario Draghi, predsjednik ESB-a
Vítor Constâncio, potpredsjednik ESB-a
Malta, 22. listopada 2015.

Dame i gospodo, potpredsjedniku i meni iznimno je zadovoljstvo što vam možemo poželjeti dobrodošlicu na svojoj konferenciji za novinare. Želio bih zahvaliti guverneru Bonniciju na ljubaznom gostoprimstvu, a veliku zahvalnost dugujemo i njegovim zaposlenicima zbog izvrsne organizacije današnjeg sastanka Upravnog vijeća. Izvijestit ćemo vas o ishodu današnjeg sastanka.

Na temelju redovitih ekonomskih i monetarnih analiza te u skladu sa smjernicama buduće monetarne politike, Upravno vijeće odlučilo je zadržati ključne kamatne stope ESB-a nepromijenjenima. U vezi s nestandardnim mjerama monetarne politike, kupnje imovine odvijaju se bez zastoja te se i dalje povoljno odražavaju na cijene i dostupnost kredita za poduzeća i kućanstva.

Upravno vijeće pozorno je pratilo informacije koje su postale dostupne od sastanka početkom rujna. Premda je domaća potražnja europodručja i dalje otporna, zabrinutost povezana s izgledima za rast u zemljama s tržištima u nastajanju i s mogućim posljedicama kretanja na financijskim tržištima i tržištima sirovina za gospodarstvo i dalje upućuje na negativne rizike za rast i inflaciju. Prije svega, snaga i postojanost činitelja koji trenutačno usporavaju povratak inflacije na razine ispod, ali blizu 2 % u srednjoročnom razdoblju zahtijevaju temeljitu analizu. U vezi s tim morat ćemo preispitati stupanj prilagodljivosti monetarne politike na sastanku povezanom s monetarnom politikom u prosincu, kada budu dostupne nove makroekonomske projekcije stručnjaka Eurosustava. Upravno vijeće spremno je i sposobno djelovati, ako to budu opravdavale okolnosti, koristeći se svim instrumentima kojima u skladu s ovlastima raspolaže kako bi se održao odgovarajući stupanj prilagodljivosti monetarne politike. Upravno vijeće tako podsjeća da se program kupnje vrijednosnih papira može u dovoljnoj mjeri prilagoditi glede njegova obujma, sastava i trajanja. U međuvremenu ćemo i dalje u potpunosti provoditi mjesečne kupnje vrijednosnih papira u vrijednosti od 60 mlrd. EUR. Predviđa se da će se kupnje provoditi do kraja rujna 2016., ali i duže ako to bude potrebno, u svakom slučaju sve dok ne zaključimo da je došlo do postojane prilagodbe inflacijskih kretanja u skladu s našim ciljem dosezanja razine stopa inflacije ispod, ali blizu 2 % u srednjoročnom razdoblju.

Prijeđimo sada na podrobnije objašnjenje naše ocjene dostupnih informacija, počevši s ekonomskom analizom. U drugom tromjesečju 2015. realni BDP europodručja povećao se po tromjesečnoj stopi od 0,4 %, nakon povećanja od 0,5 % u prethodnom tromjesečju. Rezultati za drugo tromjesečje pokazuju pozitivne doprinose i domaće potražnje i neto izvoza. Najnoviji anketni pokazatelji upućuju na sličan rast realnog BDP-a u trećem tromjesečju ove godine. Ukratko, očekujemo da će se gospodarski oporavak nastaviti, premda će biti usporen, i to prije svega vanjskom potražnjom koja će biti slabija od očekivane. Domaću potražnju i dalje bi trebale podupirati naše mjere monetarne politike i njihov povoljan utjecaj na financijske uvjete te napredak fiskalne konsolidacije i strukturnih reformi. Osim toga, smanjenje cijena nafte također bi trebalo pridonijeti povećanju realnog raspoloživog dohotka kućanstava i profitabilnosti poduzeća, a time i osobnoj potrošnji i ulaganju. Međutim, oporavak domaće potražnje europodručja i dalje usporavaju potrebne bilančne prilagodbe u više sektora i spora provedba strukturnih reformi.

Rizici za budući gospodarski rast u europodručju i dalje su negativni, uglavnom zbog pojačanih neizvjesnosti povezanih s kretanjima u zemljama s tržištima u nastajanju, koje bi mogle dodatno nepovoljno utjecati na svjetski rast i inozemnu potražnju za izvozom europodručja. Pojačana neizvjesnost nedavno se pokazala u kretanjima na financijskim tržištima, koja bi mogla imati negativne posljedice za domaću potražnju europodručja.

Prema podatcima Eurostata godišnja je inflacija europodručja mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) u rujnu 2015. iznosila –0,1 %, što je smanjenje u odnosu na 0,1 % u kolovozu. U usporedbi s prethodnim mjesecom to je uglavnom odraz daljnjeg pada inflacije cijena energije. Na temelju dostupnih informacija i trenutačnih cijena naftnih ročnica, u kratkoročnom će razdoblju godišnje stope inflacije mjerene HIPC-om i dalje biti vrlo niske. Očekuje se da će se godišnja inflacija mjerena HIPC-om povećati na prijelazu godine, djelomično i zbog baznih učinaka povezanih s padom cijena nafte krajem 2014. Predviđa se da će se rast stopa inflacije nastaviti tijekom 2016. i 2017. zbog očekivanog gospodarskog oporavka, prijenosa učinaka prošlih smanjenja tečaja eura i pretpostavke da će cijene nafte u nadolazećim godinama donekle porasti, kao što trenutačno pokazuju kretanja na tržištima naftnih ročnica. Međutim, rizici koji proizlaze iz gospodarskih izgleda i iz kretanja na financijskim tržištima i tržištima sirovina mogli bi dodatno usporiti postupno povećanje stopa inflacije prema razinama bližima 2 %. Upravno vijeće pozorno prati te rizike.

U vezi s monetarnom analizom, najnoviji podatci potvrđuju stabilno povećanje najšireg monetarnog agregata (M3), unatoč padu godišnje stope rasta tog monetarnog agregata s 5,3 % u srpnju na 4,8 % u kolovozu 2015. Godišnji rast monetarnog agregata M3 i dalje uglavnom podupiru njegove najlikvidnije komponente, dok je godišnja stopa rasta najužeg monetarnog agregata (M1) u kolovozu iznosila 11,4 %, u usporedbi s 12,2 % u srpnju.

Dinamika kreditiranja i dalje se poboljšava. Godišnja stopa promjene kredita nefinancijskim društvima (prilagođena za prodaju kredita i sekuritizaciju) porasla je s 0,3 % u srpnju na 0,4 % u kolovozu, čime se nastavlja njezin postupan oporavak u odnosu na početak 2014. Usprkos spomenutim poboljšanjima, kretanja u odobravanju kredita poduzećima i dalje odražavaju zaostajanje u odnosu na poslovni ciklus, kreditni rizik, činitelje ponude kredita i kontinuiranu bilančnu prilagodbu u financijskom i nefinancijskom sektoru. Godišnja stopa rasta kredita kućanstvima (prilagođena za prodaju kredita i sekuritizaciju) porasla je na 1,0 % u kolovozu 2015., nakon što je u srpnju iznosila 0,9 %. Anketa o kreditnoj aktivnosti banaka iz trećeg tromjesečja 2015. potvrđuje povećanje potražnje za bankovnim kreditima, poduprto općom razinom kamatnih stopa, potrebama za financiranjem u svrhu ulaganja i izgledima za tržišta stambenih nekretnina. Nadalje, standardi odobravanja kredita poduzećima dodatno su ublaženi, prije svega zbog povećanja konkurentskih pritisaka u bankovnim aktivnostima sa stanovništvom, pri čemu su se donekle pooštrili standardi za odobravanje stambenih kredita kućanstvima. Mjere monetarne politike koje smo uveli od lipnja 2014. jasno podupiru poboljšanja i s obzirom na uvjete zaduživanja poduzeća i kućanstava i s obzirom na kreditne tokove u cijelom europodručju.

Ukratko, unakrsna provjera rezultata ekonomske analize i signala iz monetarne analize upućuje na potrebu odlučnog provođenja odluka Upravnog vijeća o monetarnoj politici i pozornog praćenja svih bitnih novih informacija glede njihova utjecaja na srednjoročne izglede za stabilnost cijena.

Monetarna politika usmjerena je na održavanje stabilnosti cijena u srednjoročnom razdoblju i njezina prilagodljivost podupire gospodarsku aktivnost. Međutim, kako bi se iskoristile sve prednosti naših mjera monetarne politike, područja drugih politika moraju dati odlučan doprinos. S obzirom na postojano visoku stopu strukturne nezaposlenosti i nisku stopu rasta potencijalne proizvodnje u europodručju, trajni ciklički oporavak trebale bi poduprijeti učinkovite strukturne politike. Posebno, mjere poboljšanja poslovnog okružja kao i osiguravanje odgovarajuće javne infrastrukture ključni su za povećanje produktivnog ulaganja, poticanje otvaranja novih radnih mjesta i povećanje produktivnosti. Brzom i učinkovitom provedbom strukturnih reformi, u okružju prilagodljive monetarne politike, ne samo što će se povećati održivi gospodarski rast u europodručju nego će se i stvoriti očekivanja o trajno većim prihodima i ubrzati ostvarivanje koristi od reformi, čime će europodručje postati otpornije na svjetske šokove. Fiskalne politike trebale bi podupirati gospodarski oporavak, ali i biti usklađene s fiskalnim pravilima EU-a. Potpuno i dosljedno provođenje Pakta o stabilnosti i rastu ključno je za održavanje povjerenja u naš fiskalni okvir. Istodobno bi sve države trebale težiti oblikovanju skupa fiskalnih politika kojima bi se poticao rast.

Stojimo vam na raspolaganju za pitanja.

Točne formulacije koje je usuglasilo Upravno vijeće možete pronaći u tekstu na engleskom jeziku.