- IZJAVA O MONETARNOJ POLITICI
KONFERENCIJA ZA NOVINARE
predsjednica ESB‑a Christine Lagarde
potpredsjednik ESB‑a Luis de Guindos
Frankfurt na Majni, 15. prosinca 2022.
Dobar dan, potpredsjednik i ja želimo vam dobrodošlicu na svojoj konferenciji za novinare.
Upravno vijeće danas je odlučilo povećati tri ključne kamatne stope ESB‑a za 50 baznih bodova i, na osnovi znatne revizije naviše inflacijskih izgleda, očekuje njihovo daljnje povećavanje. Naša je ocjena da će se kamatne stope morati još znatno povećavati postojanom dinamikom kako bi dosegnule razine koje su dovoljno restriktivne da se inflacija što skorije vrati na srednjoročni cilj od 2 %. Održavanjem kamatnih stopa na restriktivnim razinama s vremenom ćemo smanjiti inflaciju jer će se smanjiti potražnja i rizik trajnog porasta inflacijskih očekivanja. Odluke o ključnim kamatnim stopama i dalje ćemo donositi na osnovi podataka i na svakom sastanku.
Ključne kamatne stope ESB‑a naš su glavni alat za stajalište monetarne politike. Upravno vijeće danas je raspravljalo i o načelima normalizacije držanja vrijednosnih papira Eurosustava koji se drže za potrebe monetarne politike. Od početka ožujka 2023. portfelj programa kupnje vrijednosnih papira (engl. asset purchase programme, APP) smanjivat će se umjerenom i predvidljivom dinamikom tako što Eurosustav neće u potpunosti reinvestirati glavnice dospjelih vrijednosnih papira. Riječ je o prosječnim mjesečnim smanjenjima u iznosu od 15 mlrd. EUR do kraja drugog tromjesečja 2023. S vremenom će se utvrditi i dinamika smanjivanja u razdoblju koje slijedi.
Na sastanku u veljači Upravno vijeće objavit će detaljne parametre smanjivanja držanja u sklopu APP‑a. Upravno vijeće redovito će preispitivati dinamiku smanjivanja portfelja APP‑a kako bi bila u skladu s općenitom strategijom i stajalištem monetarne politike, kako bi se održalo funkcioniranje tržišta i kako bi se i dalje čvrsto kontrolirali kratkoročni uvjeti na novčanom tržištu. Do kraja 2023. preispitat ćemo i naš operativni okvir za usmjeravanje kratkoročnih kamatnih stopa te tako steći informacije u vezi s krajnjom točkom normalizacije bilance.
Inflacija je i dalje pretjerano visoka i predviđa se da će predugo ostati viša od ciljne razine. Zbog toga smo danas odlučili povećati kamatne stope i očekujemo njihovo daljnje znatno povećavanje. Prema brzoj procjeni Eurostata stopa inflacije u studenome bila je 10,0 %, što je malo manje od stope od 10,6 %, koja je zabilježena u listopadu. Do smanjenja je uglavnom došlo zbog niže inflacije cijena energije. Inflacija cijena hrane i temeljni cjenovni pritisci u cijelom gospodarstvu povećali su se i još će se neko vrijeme održati. Zbog iznimne neizvjesnosti stručnjaci Eurosustava revidirali su projekcije inflacije znatno naviše. Sada predviđaju da će prosječna inflacija dosegnuti 8,4 % u 2022. i smanjiti se na 6,3 % u 2023., pri čemu se očekuje da će se inflacija zamjetljivo smanjivati tijekom godine. Predviđa se da će potom stopa inflacije iznositi 3,4 % u 2024. i 2,3 % u 2025. Kada je riječ o prosječnoj stopi inflacije bez energije i hrane, predviđa se da će iznositi 3,9 % u 2022., porasti na 4,2 % u 2023. te pasti na 2,8 % u 2024. i na 2,4 % u 2025.
Moguća je kontrakcija gospodarstva europodručja u ovom i sljedećem tromjesečju zbog energetske krize, velike neizvjesnosti, slabljenja globalne gospodarske aktivnosti i pooštravanja uvjeta financiranja. Prema najnovijim projekcijama stručnjaka Eurosustava, recesija bi bila razmjerno kratka i blaga. Ipak se očekuje da će rast sljedeće godine biti slab i stoga je znatno revidiran naniže u odnosu na prethodne projekcije. Predviđa se da će se nakon kratkoročnog razdoblja rast oporavljati kako utjecaj trenutačnih nepovoljnih čimbenika bude slabio. Općenito govoreći, u projekcijama stručnjaka Eurosustava sada se predviđa stopa gospodarskog rasta od 3,4 % u 2022., 0,5 % u 2023., 1,9 % u 2024. i 1,8 % u 2025.
O današnjim odlukama objavljeno je priopćenje za javnost na našim mrežnim stranicama.
Podrobnije ću objasniti naše viđenje gospodarskih i inflacijskih kretanja te našu ocjenu financijskih i monetarnih uvjeta.
Gospodarska aktivnost
Gospodarski rast u europodručju usporio se i u trećem tromjesečju ove godine iznosio je 0,3 %. Visoka inflacija i stroži uvjeti financiranja smanjuju realne dohotke kućanstava i povećavaju troškove poduzeća te stoga i dalje nepovoljno utječu na potrošnju i proizvodnju.
Usporio se i rast globalne gospodarske aktivnosti u okružju kontinuirane geopolitičke neizvjesnosti, posebno zbog neopravdanog rata koji Rusija vodi protiv Ukrajine i njezinih građana, te strožih uvjeta financiranja u cijelom svijetu. Trgovinski uvjeti, koji su se pogoršali zato što uvozne cijene rastu brže od izvoznih, i dalje nepovoljno utječu na kupovnu moć u europodručju.
Pozitivno je da se stopa zaposlenosti povećala za 0,3 % u trećem tromjesečju a stopa nezaposlenosti u listopadu pala na rekordno niskih 6,5 %. Rast plaća trebao bi pridonijeti oporavku dijela izgubljene kupovne moći i poduprijeti potrošnju. Međutim, usporedno sa slabljenjem gospodarstva vjerojatno će se usporiti i otvaranje novih radnih mjesta a nezaposlenost bi u sljedećim tromjesečjima mogla porasti.
Mjere fiskalne potpore kojima se želi zaštiti gospodarstvo od utjecaja visokih cijena energije trebale bi biti privremene i ciljane te podupirati poticaje na manju potrošnju energije. Fiskalne mjere koje nisu u skladu s tim načelima vjerojatno će pridonijeti povećanju inflacijskih pritisaka, što bi dovelo do potrebe za snažnijim odgovorom monetarne politike. Osim toga, u skladu s okvirom gospodarskog upravljanja EU‑a, fiskalne politike trebale bi biti usmjerene na povećanje produktivnosti našega gospodarstva i postupno smanjenje velikog javnog duga. Politike kojima se jačaju opskrbni kapaciteti europodručja, posebno u energetskom sektoru, mogu pridonijeti smanjenju cjenovnih pritisaka u srednjoročnom razdoblju. Vlade bi stoga trebale hitro provesti planirana ulaganja i strukturne reforme u sklopu programa Next Generation EU. Trebalo bi brzo okončati reformu okvira gospodarskog upravljanja EU‑a.
Inflacija
Inflacija se smanjila na 10,0 % u studenome, uglavnom zbog niže inflacije cijena energije, a blago se smanjila i inflacija cijena usluga. Međutim, inflacija cijena hrane nastavila je rasti i dosegnula je 13,6 % jer su se veliki ulazni troškovi u proizvodnji hrane prenijeli na potrošačke cijene.
Cjenovni pritisci i dalje su snažni u svim sektorima, djelomično zbog utjecaja velikih troškova energije u cijelom gospodarstvu. U studenome je inflacija bez energije i hrane ostala na razini od 5,0 %. Druge mjere temeljne inflacije također su visoke. Fiskalne mjere kojima se kućanstvima nadoknađuju visoke cijene energije i inflacija trebale bi djelovati na smanjenje inflacije tijekom sljedeće godine, a njihovo će ukidanje povisiti inflaciju.
Premda se problem uskih grla u opskrbnim lancima postupno smanjuje, još pridonosi inflaciji, posebno pritiskom na rast cijena dobara. Isto vrijedi i za ukidanje ograničenja povezanih s pandemijom: učinak potisnute potražnje, premda slabi, i dalje djeluje na povećanje cijena, posebno u uslužnom sektoru. Deprecijacija eura ove godine i dalje se prenosi na potrošačke cijene.
Jača rast plaća, kojemu pridonose snažna tržišta rada i određeni učinci kompenzacijskih mjera zbog visokih stopa inflacije. Očekuje se da će se utjecaj tih čimbenika nastaviti, pa se u projekcijama stručnjaka Eurosustava predviđaju stope rasta plaća koje su znatno više od povijesnog prosjeka i pridonose rastu inflacije u cijelom projekcijskom razdoblju. Većina mjera dugoročnijih inflacijskih očekivanja trenutačno je na razini od oko 2 %, premda je došlo do dodatnih revizija nekih pokazatelja na razinama iznad ciljnih, što upućuje na potrebu daljnjeg praćenja.
Procjena rizika
Rizici za budući gospodarski rast negativni su, osobito u kratkoročnom razdoblju. Rat koji se vodi protiv Ukrajine i dalje je znatan negativan rizik za gospodarstvo. Istodobno bi troškovi energije i hrane mogli dulje ostati viši od očekivanih. Bude li svjetska gospodarska aktivnost slabjela snažnije nego što se sada očekuje, to bi dodatno nepovoljno utjecalo na rast u europodručju.
Rizici za inflacijske izglede prije svega su pozitivni. Postojeći pritisci proizvođačkih troškova mogli bi u kratkoročnom razdoblju prouzročiti povećanja maloprodajnih cijena energije i hrane koja bi bila veća od očekivanih. U srednjoročnom razdoblju rizici u prvom redu proizlaze iz domaćih čimbenika, kao što su trajni porast inflacijskih očekivanja na razine više od ciljne razine i rast plaća koji je veći od predviđenoga. Nasuprot tomu, smanjenje troškova energije ili daljnje slabljenje potražnje smanjili bi cjenovne pritiske.
Financijski i monetarni uvjeti
Pooštravamo monetarnu politiku, pa je zaduživanje skuplje za poduzeća i kućanstva. Bankovno kreditiranje poduzeća i dalje je snažno: poduzeća zamjenjuju obveznice bankovnim kreditima i služe se kreditima za financiranje povećanih troškova proizvodnje i ulaganja. Kućanstva se manje zadužuju zbog pooštravanja standarda odobravanja kredita, rasta kamatnih stopa, pogoršanja izgleda za tržište nekretnina i slabijeg pouzdanja potrošača.
U skladu s našom strategijom monetarne politike, Upravno vijeće dvaput će godišnje temeljito procjenjivati uzajamno djelovanje monetarne politike i financijske stabilnosti. Okružje financijske stabilnosti pogoršalo se od našeg posljednjeg pregleda u lipnju 2022. zbog slabijeg gospodarstva i povećanja kreditnog rizika. Osim toga, pojavile su se ranjivosti vlada u okružju slabijih gospodarskih izgleda i fiskalnih pozicija. Stroži uvjeti financiranja ublažili bi rast financijskih ranjivosti i smanjili rizik od izvanrednih događaja za inflaciju u srednjoročnom razdoblju, nauštrb većeg rizika sistemskog stresa i većeg negativnog rizika za rast u kratkoročnom razdoblju. Osim toga, potreba nebankovnih financijskih institucija za likvidnošću mogla bi pridonijeti tržišnoj volatilnosti. Banke u europodručju istodobno raspolažu dovoljnom količinom kapitala, što pridonosi smanjenju popratnih učinaka pooštravanja monetarne politike na financijsku stabilnost. Makrobonitetna politika i dalje je prva linija obrane u očuvanju financijske stabilnosti i odgovoru na srednjoročne ranjivosti.
Zaključak
Ukratko, danas smo povećali tri ključne kamatne stope ESB‑a za 50 baznih bodova i, na osnovi znatne revizije naviše inflacijskih izgleda, očekujemo njihovo daljnje povećanje. Naša je ocjena da će se kamatne stope morati još znatno povećavati postojanom dinamikom kako bi dosegnule razine koje su dovoljno restriktivne da se inflacija što skorije vrati na srednjoročni cilj od 2 %. Održavanjem kamatnih stopa na restriktivnim razinama s vremenom ćemo smanjiti inflaciju jer će se smanjiti potražnja i rizik trajnog porasta inflacijskih očekivanja. Nadalje, od početka ožujka 2023. portfelj APP‑a smanjivat će se umjerenom i predvidljivom dinamikom tako što Eurosustav neće u potpunosti reinvestirati glavnice dospjelih vrijednosnih papira.
Odluke o ključnim kamatnim stopama i dalje ćemo donositi na osnovi podataka i na svakom sastanku. Spremni smo prilagoditi sve svoje instrumente u okviru svojih ovlasti kako bi se inflacija vratila na ciljnu razinu u srednjoročnom razdoblju.
Stojimo vam na raspolaganju za pitanja.
Točne formulacije koje je dogovorilo Upravno vijeće možete pronaći u tekstu na engleskom jeziku.
Europska središnja banka
glavna uprava Odnosi s javnošću
- Sonnemannstrasse 20
- 60314 Frankfurt na Majni, Njemačka
- +49 69 1344 7455
- [email protected]
Reprodukcija se dopušta uz navođenje izvora.
Kontaktni podatci za medije