KONFERENCIJA ZA NOVINARE

Christine Lagarde, predsjednica ESB‑a
Luis de Guindos, potpredsjednik ESB‑a

Frankfurt na Majni, 9. rujna 2021.

Dobar dan, potpredsjednik i ja želimo vam dobrodošlicu na svojoj konferenciji za novinare.

Oporavak gospodarstva europodručja u uznapredovaloj je fazi brzog rasta. Očekuje se da će proizvodnja do kraja godine nadmašiti razinu zabilježenu prije pandemije. Potpuno je cijepljeno više od 70 % odraslog stanovništva Europe i gospodarstvo je u velikoj mjeri ponovno otvoreno, što potrošačima omogućuje veću potrošnju a poduzećima veću proizvodnju. Utjecaj pandemije blaži je zbog sve veće imunosti na koronavirus, ali globalno širenje delta-soja moglo bi dovesti do odgode potpunog ponovnog otvaranja gospodarstva. Očekuje se da će trenutačni porast inflacije biti uglavnom privremen a temeljni cjenovni pritisci rastu postupno. Inflacijski izgledi revidirani su malo naviše u novim projekcijama stručnjaka ESB‑a, ali predviđa se da će inflacija u srednjoročnom razdoblju ostati znatno ispod ciljane razine od 2 %.

Uvjeti financiranja za poduzeća, kućanstva i javni sektor ostali su povoljni u razdoblju nakon naše prethodne tromjesečne procjene u lipnju. Povoljni uvjeti financiranja ključni su za nastavak oporavka gospodarstva i kako bi se neutralizirao negativan utjecaj pandemije na inflaciju.

Na temelju procjene kojom su bili obuhvaćeni uvjeti financiranja i inflacijski izgledi Upravno vijeće ocjenjuje da se povoljni uvjeti financiranja mogu održati dinamikom kupnji u sklopu hitnog programa kupnje zbog pandemije (PEPP) koja je malo slabija od dinamike kupnji tijekom prethodnih dvaju tromjesečja.

Kao što je objašnjeno u priopćenju za javnost objavljenom danas u 13.45, potvrdili smo i svoje druge mjere: razinu ključnih kamatnih stopa ESB‑a, smjernice buduće monetarne politike u vezi s vjerojatnim budućim kretanjem kamatnih stopa, kupnje u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira, politiku reinvestiranja glavnica dospjelih vrijednosnih papira i operacije dugoročnijeg refinanciranja. Spremni smo po potrebi prilagoditi sve svoje instrumente kako bi se inflacija ustalila na našoj ciljnoj razini od 2 % u srednjoročnom razdoblju.

Podrobnije ću objasniti naše viđenje gospodarskih i inflacijskih kretanja te govoriti o našoj ocjeni financijskih i monetarnih uvjeta.

Gospodarska aktivnost

Gospodarska aktivnost porasla je za 2,2 % u drugom tromjesečju ove godine, što je nadmašilo očekivanja, i kreće se prema snažnom rastu u trećem tromjesečju. Oporavak se temelji na uspješnoj provedbi cijepljenja u Europi, koja je omogućila znatno ponovno otvaranje gospodarstva.

Ograničenja se u ukidaju, pa na uslužni sektor povoljno djeluje povratak građana u trgovine i restorane te jačanje putovanja i turizma. U sektoru prerađivačke industrije aktivnost je snažna, premda proizvodnju i dalje koče manjkovi materijala i opreme. Dosad nije bilo potrebno ponovno uvesti mjere zatvaranja zbog širenja delta-soja, ali ono bi moglo usporiti oporavak globalne trgovine i potpuno ponovno otvaranje gospodarstva.

Osobna potrošnja raste, premda su potrošači i dalje donekle oprezni s obzirom na tijek pandemije. Uvjeti na tržištu rada također se brzo oporavljaju, što upućuje na budući rast prihoda i potrošnje. Nezaposlenost se smanjuje i broj zaposlenika u programima očuvanja radnih mjesta smanjio se za oko 28 milijuna u odnosu na najveći broj zabilježen prošle godine. Oporavak domaće i globalne potražnje dodatno potiče optimizam poduzeća a to podupire poslovna ulaganja.

Istodobno, za otklanjanje štetnih posljedica pandemije za gospodarstvo trebat će vremena. Još je više od dva milijuna manje zaposlenih nego prije pandemije, posebno među mlađima i niskokvalificiranima. Nadalje, u programe očuvanja radnih mjesta i dalje je uključen znatan broj radnika.

Radi potpore oporavku monetarnu politiku i dalje bi trebala dopunjavati ambiciozna, ciljana i usklađena fiskalna politika. U vezi s tim ističemo program Next Generation EU, koji će pridonijeti snažnijem i ravnomjernijem oporavku u državama europodručja. Osim toga, njime će se pospješiti zelena i digitalna tranzicija te poduprijeti strukturne reforme i povećati dugoročni rast.

Očekujemo snažan rast gospodarske aktivnosti u srednjoročnom razdoblju. Novim projekcijama stručnjaka ESB‑a predviđa se godišnja stopa rasta realnog BDP‑a od 5,0 % u 2021., 4,6 % u 2022. i 2,1 % u 2023. U odnosu na naše lipanjske projekcije stručnjaka Eurosustava izgledi su se poboljšali za 2021. i ostali uglavnom nepromijenjeni za 2022. i 2023.

Inflacija

U kolovozu je inflacija porasla na 3,0 %. Očekujemo da će najesen inflacija nastaviti rasti, ali da će se sljedeće godine smanjiti. Trenutačni porast inflacije uglavnom je posljedica velikog povećanja cijena nafte od sredine prošle godine, ukidanja privremenog smanjenja stope PDV‑a u Njemačkoj, odgođenih ljetnih rasprodaja u 2020. i troškovnih pritisaka prouzročenih privremenim manjkovima materijala i opreme. Tijekom 2022. ti bi čimbenici trebali oslabjeti ili se više neće uzimati u obzir u izračunu godišnje stope inflacije.

Pritisci na temeljnu inflaciju malo su se povećali. Kako se gospodarstvo bude nastavilo oporavljati, u srednjoročnom razdoblju očekujemo rast temeljne inflacije, koji će poduprijeti naše mjere monetarne politike. Taj bi rast trebao biti postupan jer će trebati vremena za postizanje potpune iskorištenosti kapaciteta u gospodarstvu, zbog čega se očekuje tek umjeren rast plaća. Pokazatelji dugoročnijih inflacijskih očekivanja i dalje rastu, ali još nisu na ciljnoj razini od 2 %.

Novim projekcijama stručnjaka ESB‑a predviđa se godišnja stopa inflacije od 2,2 % u 2021., 1,7 % u 2022. i 1,5 % u 2023., što je revizija naviše u odnosu na prethodne, lipanjske projekcije. Predviđa se da će inflacija bez inflacije cijena hrane i energije u prosjeku iznositi 1,3 % u 2021., 1,4 % u 2022. i 1,5 % u 2023., što je revizija naviše u odnosu na prethodne, lipanjske projekcije.

Procjena rizika

Ocjenjujemo da su rizici za gospodarske izglede uglavnom uravnoteženi. Gospodarska aktivnost mogla bi nadmašiti naša očekivanja ako poraste pouzdanje potrošača i oni budu manje štedjeli nego što se to sada očekuje. Do rasta koji bi nadmašio sadašnja očekivanja moglo bi dovesti i brže poboljšavanje pandemijske situacije. Budu li uska grla na strani ponude potrajala i dovela do većeg rasta plaća nego što se predviđa, cjenovni pritisci mogli bi biti dugotrajniji. Istodobno bi se gospodarski izgledi mogli pogoršati ako se pandemija razbukta, što bi moglo dovesti do odgode daljnjeg ponovnog otvaranja gospodarstva, ili ako manjkovi na strani ponude potraju dulje nego što se sada očekuje i budu kočili proizvodnju.

Financijski i monetarni uvjeti

Oporavak rasta i inflacije i dalje ovisi o povoljnim uvjetima financiranja za sve sektore u gospodarstvu. Tržišne kamatne stope smanjile su se tijekom ljeta, a nedavno su opet porasle. Općenito govoreći, uvjeti financiranja u gospodarstvu i dalje su povoljni.

Kamatne stope banaka na kredite poduzećima i kućanstvima na povijesno su niskim razinama. Kreditiranje kućanstava pokazalo se otpornim, posebno kada je riječ o stambenim kreditima. Rast kredita poduzećima malo je sporiji, uglavnom zato što poduzeća još imaju dovoljno sredstava zbog intenzivnog zaduživanja u prvom valu pandemije. Imaju velika gotovinska sredstva i u sve većoj mjeri zadržavaju dobit, zbog čega se smanjuje potreba za vanjskim financiranjem. Osim toga, većim je poduzećima izdavanje obveznica atraktivna alternativa bankovnom kreditu. Zahvaljujući zdravim bilancama banaka i dalje je dostupno dovoljno kredita.

Međutim, mnoga poduzeća i kućanstva dodatno su se zadužila tijekom pandemije. Pogoršanje gospodarskih izgleda moglo bi ugroziti njihov financijski položaj, što bi umanjilo kvalitetu bilanci banaka. Potpora politika i dalje je ključna za sprječavanje međusobnog pojačavanja bilančnih napetosti i pooštravanja uvjeta financiranja.

Zaključak

Ukratko, gospodarska aktivnost u europodručju očito raste. Međutim, brzina oporavka i dalje ovisi o tijeku pandemije i napretku u provedbi cijepljenja. Očekuje se da će trenutačni porast inflacije biti uglavnom privremen te da će temeljni cjenovni pritisci tek postupno rasti. Blago poboljšanje inflacijskih izgleda za srednjoročno razdoblje i trenutačna razina uvjeta financiranja omogućuju održavanje povoljnih uvjeta financiranja malo slabijom dinamikom neto kupnji vrijednosnih papira u sklopu PEPP‑a. Naše mjere politike, uključujući revidirane smjernice buduće monetarne politike u vezi s ključnim kamatnim stopama ESB‑a, ključan su doprinos postojanom oporavku gospodarstva i, u konačnici, postizanju ciljne razine inflacije od 2 %.

Stojimo vam na raspolaganju za pitanja.

Točne formulacije koje je usuglasilo Upravno vijeće možete pronaći u tekstu na engleskom jeziku.