Financijski izvještaji ESB‑a za 2022.

23. veljače 2023.

• Dobit ESB‑a u 2022. iznosila je nula (2021.: 0,2 mlrd. EUR) nakon otpuštanja 1,6 mlrd. EUR iz rezervacija za financijske rizike.
• Neće biti raspodjele dobiti nacionalnim središnjim bankama europodručja.

Revidirani financijski izvještaji Europske središnje banke (ESB) za 2022. pokazuju da je dobit ESB‑a iznosila nula (2021.: 192 mil. EUR), zbog čega neće biti raspodjele dobiti nacionalnim središnjim bankama europodručja. Pri izračunu dobiti u obzir se uzelo i otpuštanje sredstava u iznosu od 1.627 mil. EUR iz rezervacija za financijske rizike radi pokrivanja gubitaka nastalih tijekom godine. Ti su gubitci u prvom redu proizišli iz kamatnih rashoda povezanih s neto obvezom ESB‑a u sustavu TARGET2 i iz umanjenja vrijednosti vrijednosnih papira u portfelju vlastitih sredstava i portfelju u američkim dolarima. Nakon otpuštanja sredstava rezervacije za financijske rizike smanjile su se na 6.566 mil. EUR.

Neto kamatni prihodi iznosili su ukupno 900 mil. EUR u 2022. (2021.: 1.566 mil. EUR). Do tog smanjenja u odnosu na prethodnu godinu došlo je u prvom redu zbog kamatnih rashoda povezanih s neto obvezom ESB‑a u sustavu TARGET2, koji su iznosili 2.075 mil. EUR (2021.: 22 mil. EUR kamatnih prihoda). Kamatni prihodi od udjela ESB‑a u ukupnom broju euronovčanica u optjecaju iznosili su 736 mil. EUR, a kamatni rashodi plaćeni nacionalnim središnjim bankama kao remuneracija njihovih potraživanja s obzirom na devizne pričuve prenesene ESB‑u iznosili su 201 mil. EUR (2021.: i kamatni prihodi i kamatni rashodi iznosili su nula). Do tih promjena došlo je zbog povećanja kamatne stope za glavne operacije refinanciranja Eurosustava na razine više od 0 % od 27. srpnja 2022. Neto kamatni prihodi od vrijednosnih papira koji se drže za potrebe monetarne politike povećali su se na 1.534 mil. EUR (2021.: 1.006 mil. EUR), a neto kamatni prihodi od deviznih pričuva povećali su se na 798 mil. EUR (2021.: 197 mil. EUR). Ta su povećanja prije svega posljedica viših prinosa u europodručju odnosno u SAD‑u.

Umanjenja su iznosila 1.840 mil. EUR (2021.: 133 mil. EUR) i u prvom redu su se odnosila na nerealizirane gubitke od razlika u cijeni vrijednosnih papira koji se drže u portfelju vlastitih sredstava i portfelju u američkim dolarima zbog porasta prinosa na obveznice.

Provjere umanjenja vrijednosti provele su se za vrijednosne papire koje ESB drži u portfeljima za potrebe monetarne politike, koji se vrednuju po amortiziranom trošku koji podliježe umanjenju. U skladu s rezultatima tih provjera za te portfelje nisu evidentirani gubitci od umanjenja vrijednosti.

Ukupni troškovi za zaposlenike smanjili su se na 652 mil. EUR (2021.: 674 mil. EUR), prije svega zbog aktuarskih dobitaka od procjene povezanih s ostalim dugoročnim primanjima. Ostali administrativni troškovi povećali su se na 572 mil. EUR (2021.: 564 mil. EUR), uglavnom zbog postupnog povratka na uobičajene razine poslovanja nakon pandemije te zbog kontinuiranog razvoja i poboljšanja informacijskih sustava povezanih s nadzorom banaka.

Prihodi od naknada za nadzor ostvareni od naknada koje se ubiru kako bi se nadoknadili troškovi ESB‑a povezani s provedbom nadzornih zadaća iznosili su 594 mil. EUR (2021.: 578 mil. EUR).

Ukupna bilanca ESB‑a povećala se za 19 mlrd. EUR na 699 mlrd. EUR (2021.: 680 mlrd. EUR). Povećanje je uglavnom prouzročeno kupnjom vrijednosnih papira u sklopu hitnog programa kupnje zbog pandemije (engl. pandemic emergency purchase programme, PEPP) i programa kupnje vrijednosnih papira (engl. asset purchase programme, APP).

Ukupni uplaćeni kapital ESB‑a povećao se za 0,6 mlrd. EUR na 8,9 mlrd. EUR nakon što su nacionalne središnje banke europodručja uplatile drugi obrok uvećanih udjela u upisanom kapitalu zbog povlačenja središnje banke Bank of England iz Europskog sustava središnjih banaka 31. siječnja 2020. nakon izlaska Ujedinjene Kraljevine iz EU‑a.

Konsolidirana bilanca Eurosustava

Na kraju 2022. konsolidirana bilanca Eurosustava, koja obuhvaća imovinu nacionalnih središnjih banaka europodručja i ESB‑a te njihove obveze prema trećim stranama, iznosila je 7.956 mlrd. EUR (2021.: 8.564 mlrd. EUR). Do smanjenja u odnosu na prethodnu godinu došlo je uglavnom zbog smanjenja operacija kreditiranja Eurosustava, koje je bilo posljedica prijevremenih otplata i dospijeća iznosa pozajmljenih u trećoj seriji ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja (TLTRO III) i djelomično je neutralizirano većim držanjima vrijednosnih papira za potrebe monetarne politike zbog kupnji u sklopu APP‑a i PEPP‑a.

Držanja Eurosustava u vrijednosnim papirima koji se drže za potrebe monetarne politike povećala su se za 224 mlrd. EUR na 4.937 mlrd. EUR (2021.: 4.713 mlrd. EUR). Držanja u sklopu APP‑a povećala su se za 130 mlrd. EUR na 3.254 mlrd. EUR, a držanja u sklopu PEPP‑a povećala su se za 100 mlrd. EUR na 1.681 mlrd. EUR.

Predstavnici medija mogu se s upitima obratiti Williamu Lelieveldtu, tel.: +496913447316.

Napomene:

• Može se dogoditi da zbroj ne bude točan zbog zaokruživanja.
• Dodatne informacije o politikama ESB‑a i Eurosustava povezanima s računovodstvom i financijskim izvještavanjem te o godišnjim financijskim izvještajima ESB‑a mogu se pronaći u Odluci (EU) 2016/2247 Europske središnje banke od 3. studenoga 2016. o godišnjim financijskim izvještajima Europske središnje banke (ESB/2016/35) (SL L 347, 20.12.2016., str. 1.) i Smjernici (EU) 2016/2249 Europske središnje banke od 3. studenoga 2016. o pravnom okviru za računovodstvo i financijsko izvještavanje u Europskom sustavu središnjih banaka (ESB/2016/34) (SL L 347, 20.12.2016., str. 37.) te na mrežnim stranicama ESB‑a.
• Konsolidirana bilanca Eurosustava temelji se na privremenim i nerevidiranim podatcima. Godišnji financijski izvještaji svih nacionalnih središnjih banaka Eurosustava bit će dovršeni do kraja svibnja 2023. a konačna će konsolidirana godišnja bilanca Eurosustava biti objavljena nakon toga.