ESB objavljuje Izvješće o konvergenciji za 2016.

• U razdoblju najnovijih proširenja EU-a mnoge su zemlje ostvarile znatan napredak na putu prema sudjelovanju u ekonomskoj i monetarnoj uniji.
• Sedam promatranih zemalja ispunjava većinu kvantitativnih ekonomskih kriterija, ali nijedna ne ispunjava sve obveze iz Ugovora, uključujući kriterije pravne konvergencije.
• Za uspješno uvođenje eura potrebna je održiva konvergencija.

Europska središnja banka (ESB) danas objavljuje Izvješće o konvergenciji za 2016., kojim su obuhvaćene Bugarska, Češka, Hrvatska, Mađarska, Poljska, Rumunjska i Švedska. U njemu se razmatra je li u tim zemljama postignut visok stupanj održive konvergencije (ekonomska konvergencija) i procjenjuje usklađenost sa statutarnim zahtjevima koje nacionalne središnje banke trebaju ispuniti kako bi postale sastavni dio Eurosustava (pravna konvergencija). Pri ocjeni održivosti konvergencije u Izvješću se uzima u obzir i poboljšani okvir gospodarskog upravljanja EU-a (npr. Pakt o stabilnosti i rastu, procedura pri makroekonomskim neravnotežama).

Ekonomska konvergencija

Razlike među zemljama glede inflacije znatno su se smanjile, što upućuje na to da je u posljednje vrijeme ostvaren napredak prema konvergenciji. Tijekom referentnog dvanaestomjesečnog razdoblja od svibnja 2015. do travnja 2016. inflacija u EU-u bila je vrlo niska, uglavnom zbog znatnog pada cijena nafte. To se odrazilo na referentnu vrijednost za kriterij stabilnosti cijena, koja iznosi 0,7 %, a taj je kriterij u referentnom razdoblju ispunilo šest od sedam zemalja. Premda se u sljedećim godinama očekuje umjereno povećanje inflacije, postoji zabrinutost u vezi s dugoročnom održivošću konvergencije inflacije u nekoliko promatranih zemalja.

Vidljivo je i određeno poboljšanje glede fiskalnih kriterija. Šest promatranih zemalja zabilježilo je u 2015. omjer fiskalnog manjka i BDP-a manji od referentne vrijednosti od 3 % BDP-a. Iznimka je bila Hrvatska, u kojoj se još provodi procedura pri prekomjernom manjku. U 2103. ta se procedura također provodila u Češkoj i u Poljskoj. U vezi s dugom opće države, Hrvatska i Mađarska bile su jedine zemlje u kojima je omjer duga bio iznad referentne vrijednosti od 60 %. U Hrvatskoj se omjer duga od 2013. povećao, dok se u Mađarskoj neznatno smanjio.

Nijedna promatrana zemlja nije sudjelovala u mehanizmu ERM II. U Švedskoj, Mađarskoj, Poljskoj i Rumunjskoj tečaj je pokazivao relativno visok stupanj kolebljivosti tijekom referentnog dvogodišnjeg razdoblja.

Glede konvergencije dugoročnih kamatnih stopa, u svih sedam promatranih država zabilježene su dugoročne kamatne stope niže od referentne vrijednosti od 4 %, a tako je bilo i u Izvješću za 2014. Dugoročne kamatne stope bile su najniže u Češkoj i Švedskoj.

Ispunjavanje brojčanih konvergencijskih kriterija u određenom trenutku nije samo po sebi jamstvo za nesmetano pridruživanje ekonomskoj i monetarnoj uniji. Države koje uvode euro moraju moći dokazati održivost svojih konvergencijskih procesa. Stoga su u mnogim promatranim zemljama potrebne trajne prilagodbe politika. Posebice je potrebno osigurati dugotrajnu održivost poboljšanja povezanih s fiskalnim kriterijima. Uz odgovarajući okvir nadzora financijskih institucija, potrebne su adekvatne fiskalne i makrobonitetne politike kojima će se spriječiti gomilanje neravnoteža. Cilj strukturnih reformi trebao bi biti uspostava pouzdanih institucija i dobrog gospodarskog upravljanja, čime će se stvoriti povoljni uvjeti za, među ostalim, učinkovitu upotrebu kapitala i radne snage te fleksibilna tržišta rada i proizvoda.

Pravna konvergencija

Ni u jednoj od sedam promatranih zemalja pravni okvir nije u potpunosti usklađen sa svim preduvjetima za uvođenje eura. I dalje postoji neusklađenost glede neovisnosti središnje banke, osobito njezine institucionalne i financijske neovisnosti te osobne neovisnosti. Nadalje, u svim promatranim zemljama, uz iznimku Hrvatske, postoji neusklađenost u vezi sa zabranom monetarnog financiranja, kao i s pravnom integracijom njihovih središnjih banaka u Eurosustav.

Predstavnici medija mogu se s upitima obratiti Eszter Miltényi-Torstensson, tel. +49 69 1344 8034.

Napomena za urednika:

Izradom ovog izvješća ESB ispunjava svoju obvezu iz članka 140. Ugovora o funkcioniranju Europske unije da najmanje jednom svake dvije godine ili na zahtjev države članice s odstupanjem izvješćuje Vijeće EU-a o napretku koji su države članice s odstupanjem ostvarile u ispunjavanju svojih obveza u odnosu na ostvarenje ekonomske i monetarne unije.